Crteži
Vrijedan dio fonda Grafičke zbirke sačinjava gotovo jedanaest tisuća crteža nastalih u vremenskom rasponu od 16. stoljeća do danas.
Broj crteža u fondu Zbirke kontinuirano raste, a crteži renomiranih domaćih i stranih autora, izvedeni u različitim tehnikama, svjedoče o kontinuitetu umjetničkih inovacija na papiru.
Među najstarijim crtežima u Zbirci mogu se naći djela Julija Klovića, majstora minijature 16. stoljeća, a Zbirka čuva i jednu od najvećih svjetskih kolekcija crteža baroknog austrijskog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha.
U velikom broju zastupljena su djela velikana hrvatske i svjetske umjetnosti poput Huga Conrada von Hötzendorfa, Slave Raškaj, Roberta Auera, Miroslava Kraljevića, Ljube Babića, Anke Krizmanić, Naste Rojc, Georga Grosza, Nives Kavurić Kurtović, Zdenke Pozaić, Tomislava Buntaka, Tatjane Politeo, Milana Trenca, Ane Vivode i još mnogih drugih.
Umjetnici poput Mencija C. Crnčića, Otona Ivekovića, Vanje Radauša, Ivana Lovrenčića, Andrije Maurovića i Ive Šebalja, zastupljeni su u Zbirci s nekoliko stotina, odnosno tisuća radova.
Crtež kao medij jedan je od temeljnih vrsta u umjetnosti i jedan od najstarijih oblika umjetničkog stvaralaštva. Iako crtež može biti polazna točka za slikarsko, kiparsko ili arhitektonsko djelo, on je ujedno i jedinstvena i samostalna umjetnička forma.
Crteži su dio su fonda Grafičke zbirke, a dio njih je digitaliziran i dostupan na tematskom portalu Digitalizirana vizualna građa.