Prijeđi na sadržaj

Portal:Europa

Izvor: Wikipedija
Inačica za tiskanje nije više podržana i može sadržavati pogreške u prikazu. Molimo ažurirajte oznake u pregledniku i rabite funkciju ispisa u pregledniku.

Dobro došli na portal o Europi!

Europa je kontinent čije granice određuju Atlantski ocean na zapadu, Sjeverno ledeno more na sjeveru, gorje Ural na istoku, Kaspijsko jezero, Kavkaz i Crno more na jugoistoku, te Sredozemno more na jugu. Proteže se od 9° 30' z.g.d. do 68° 5' i.g.d. i od 71° 11' s.g.š. do 36° s.g.š..

Europu neki nazivaju "potkontinentom", jer smatraju da zajedno s Azijom čini kontinent Euroaziju. Činjenica je da je Europa više kulturni nego zemljopisni pojam. Prostor Europe je danas raspodjeljen na 42 države (50 uključimo li države koje su teritorijem djelomično unutar kontinenta) i na njemu živi oko 700 milijuna ljudi uz prosječnu naseljenost od 70 st/km2. S površinom od otprilike 10,2 milijuna km2, zauzima 1/4 ukupne površine Euroazije i jedan je od najmanjih kontinenata.

Mapa portala | Pročitaj više...

Izabrani članak
  uredi      
Baltičko more

Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev.

Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka.

Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.

Izdvojeni grad
  uredi      
Pogled na Vallettu s mora

Valletta (kolokvijalno: Il Belt = "Grad") je glavni grad Malte. U Valletti se nalaze brojne znamenite građevine od 16. stoljeća naovamo koje su izgrađene za vrijeme kada su otokom vladali Ivanovci. Tako grad odiše umjetničkim stilovima kao što su: manirizam, barok (dominantan), neoklasicizam, ali i moderni funkcionalizam u područjima obnovljenima nakon stradanja u Drugom svjetskom ratu. Zbog tog bogatstva Valletta je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1980. godine.

Službeno ime koje je Red svetog Ivana dao gradu bilo je Humillima Civitas Valletta – grad posvećen poniznosti, međutim zbog svojih bastiona i tvrđava, zajedno s ljepotom baroknih zgrada duž uzanih ulica, postao je poznat kao Superbissima – „Veličanstveni“ među vladajućim kućama Europe. Na malteškom on se uobičajeno naziva Il-Belt, što jednostavno znači „Grad“.


Vaš doprinos
  uredi      

Sudjelujte u dopuni članaka prema pravilima wikipedije
Članci kojima je potreba dopuna:

Države: Irska · Grčka · Švedska · San Marino

Gradovi: Kopenhagen · Tallinn · Helsinki · Riga · Vilnius · Oslo · Stockholm

Mora: Tirensko more · Egejsko more · Sredozemno more · Atlantski ocean · Arktički ocean

Potrebni članci:

Vantaa (grad) · Falster (otok) · Møn (otok) · Kotlin (otok) · Ljusterö (otok) · Stora Karlsö (otok) · Väddö (otok) · Värmdön (otok) · Gdanjski zaljev · Šćećinski zaljev · Libečki zaljev · Kielski zaljev · Pregola (rijeka) · Pasleka (rijeka) · Radunja (rijeka) · Reda (rijeka) · Leba (rijeka) · Slupia (rijeka) · Viepža (rijeka) · Parseta (rijeka) · Rega (rijeka) · Pine (rijeka) · Varnov (rijeka) · Kemi (rijeka) · Lule (rijeka) · Trave (rijeka) · Alandsko more · Glittertind (vrh) · Nacionalni park Hardangervidda

Na dnu članka poželjno postaviti predložak Portal Europa

Srodni projekti: Wikiprojekt Europa

Izabrana slika
  uredi      

Toranj Belém
Jeste li znali?
  uredi      
  • ...da više od polovice Europljana tečno govori dva ili više jezika?
  • ...da Europska unija ima tri službena pisma (latinično, ćirilično i grčko)?
  • ...da je njemački dvorac Neuschwanstein poslužio kao inspiracija za bajkovite dvorce Disneyevih crtanih filmova?
Poznati Europljanin
  uredi      
Gustav II. Adolf

Gustav II. Adolf (Stockholm, 9. prosinca 1594. – kod Lützena, 6. studenog 1632.), jedan je od najpoznatijih švedskih kraljeva. Njegova vladavina je Švedsku uspjela preobraziti u jednu od najsnažnijih europskih sila, zato je i jedini švedski kralj koji nosi i naziv Veliki. Među protestantima nosi i naziv Lav sa sjevera, jer je spasio njemačke protestante u Tridesetogodišnjem ratu, zahvaljujući svojoj izvanrednoj vojnoj vještini.

Tridesetogodišnji rat je Švedskoj postao od iznimnog značaja nakon što su katoličke snage pod vodstvom Tillyja i Wallensteina potukli protestantski savez pod vodstvom Danske u Danskom ratu (1624. – 1629.). Albrecht von Wallenstein i vojske Svetog Rimskog Carstva zatim su osvojili Mecklenburg i Pomeraniju, na sjevernoj njemačkoj obali. U savezništvu s Poljskom je započeo graditi flotu s kojom bi katolici imali prevlast na Baltiku. To je bio Gustavu Adolfu dovoljan razlog da izvrši preventivni napad na sjevernu Njemačku, te da oko sebe okupi sjevernonjemačke protestante s kojima bi se mogao suprotstaviti Wallensteinu. Iz početka je to činio samo zbog toga da neprijatelja drži što dalje od same Švedske, međutim, kada je uočio s kojom lakoćom se uspio iskrcati u Njemačku, njegove su ambicije postale veće. Cilj mu je postao držati sva ušća sjevernonjemačkih rijeka, formirati ligu protestanata u Njemačkoj, kojoj bi on bio na čelu, eventualno postati car Svetog Rimskog Carstva, te podijeliti Poljsku između Rusije i sebe. 26. lipnja 1630. se iskrcao kod Peenemündea na Usedomu. U siječnju 1631. je sklopio mir s Francuskom, ujedinio protestante, te se suprotstavio katolicima kod Breitenfelda.


Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis