Većina internetskih preglednika automatski zadržava evidenciju web stranica koje posjećujete. Kako u današnjem svijetu gotovo svi na svakodnevnoj bazi koristimo internet i digitalne tehnologije, postavlja se pitanje „Što je s našom privatnosti?“. Mobitel je gotovo uvijek uz nas i može nas „slušati“ i često dijelimo svoje najosobnije razgovore putem chat-ova na određenim platformama i društvenim mrežama. Vjerujemo da ste čuli za opciju Privatnog pretraživanja (Incognito Mode). Što je to zapravo i koliko je navedena značajka uistinu privatna?
Što je to privatno pretraživanje, odnosno Incognito Mode?
Privatno pretraživanje je značajka internetskih preglednika koja omogućuje korištenje web stranica bez praćenja ili pohranjivanja aktivnosti korisnika te gotovo svaki preglednik ima mogućnost korištenja ove značajke. Kada otvorite privatno pretraživanje, preglednik djeluje u privremenoj sesiji koja ga odvaja od običnog načina pretraživanja. Ovu značajku prvi put je uveo Apple 2005. godine, a specifična je po tome što ne sprema lozinke ili prijave koje se koriste u ovome načinu rada te povijest pretraživanja nestaje nakon zatvaranja privatnog pretraživanja. Povijest se ne može pregledati od strane korisnika, no ukoliko radite u uredu, vaša firma može zadržati te informacije.
Ukoliko djeca žele pretraživati sadržaje za koje ne žele da njihovi roditelji saznaju, privatan način pretraživanja omogućuje im izbjegavanje roditeljskog nadzora. Važno je spomenuti da čak i Youtube ima opciju privatnoga pretraživanja. Ipak, korištenje ove značajke ne mora uvijek značiti da korisnici pretražuju neke neprimjerene sadržaje. Korisnici mogu koristiti ovu značajku iz dobrih namjera, na primjer u situaciji kada bliskoj osobi žele kupiti poklon, a ne žele da osoba pregledavajući povijest pretraživanja sazna za iznenađenje.
Koliko je privatno pretraživanje uistinu privatno?
Korisnici privatnog pretraživanja su anonimni, no to ne znači i da su nevidljivi. Ukoliko koristite privatno pretraživanje na svom mobitelu ili laptopu, bilo tko drugi tko koristi uređaj neće moći vidjeti vašu aktivnost, no web stranice koje ste posjetili će znati da ste ih posjetili, a te informacije mogu vidjeti/zatražiti i vaši pružatelji internetske usluge, poslodavci ili škole (kod korištenja tehnologija koje učenici dobiju od škole). Ukoliko se prijavljujete na određenu platformu na kojoj imate otvoren račun, primjerice na Facebook i Instagram, platforma zadržava zapise o tome kada i gdje ste se prijavili, no povijest pretraživanja neće biti prikazana na digitalnoj tehnologiji koju ste koristili. Isto tako, ukoliko biste primjerice bili optuženi za nelegalno skidanje filmova, distributer bi mogao poduzeti pravne radnje kako bi došao do vaše povijesti pretraživanja. Važno je prisjetiti se činjenice da aktivnosti online nikada u potpunosti ne nestaju, da se sve negdje pohranjuje i da na internetu uvijek ostavljate svoj digitalni otisak.
Ipak, moguće je sakriti IP adresu, no ne kod privatnog pretraživanja, nego koristeći virtualne privatne mreže (VPN-ove): U tom slučaju web stranice koje posjetite ne znaju tko ste niti gdje se nalazite i šifriraju podatke koje primate i šaljete putem interneta te ih čine nerazumljivima svima osim onih koji imaju ključ za dešifriranje.
Je li moguće onemogućiti opciju privatnog pretraživanja?
Da, moguće je onemogućiti opciju privatnog pretraživanja. Evo i kako to učiniti na 2 često korištena preglednika:
- Chrome: Korištenje Family Link-a automatski onemogućuje privatno pretraživanje za djecu mlađu od 13 godina i nadzirane korisničke račune. Više o Family Link-u pročitajte u jednom od naših prethodnih članaka na označenom linku.
- Safari: Otvorite Postavke (ili Sustavske postavke) – kliknete na: Screen time – Sadržaj i ograničenja privatnosti – Ograničenja sadržaja – Web sadržaj – Ograniči odrasle web stranice kako biste onemogućili privatno pregledavanje.
Važno je da budemo svjesni toga da djeca često koriste internet i digitalne tehnologije bolje od odraslih osoba i da im privatno pretraživanje može pomoći u skrivanju sadržaja koje pregledavaju od svojih roditelja, za što neki roditelji možda niti ne znaju da postoji. Preporuka je da mlađoj djeci onemogućite privatno pretraživanje, da razgovarate s njima o mogućih opasnostima na internetu i dobro se informirate kako biste im prenijeli svoje znanje i kako biste ih pokušali zaštititi. Ipak, privatno pretraživanje ima i svojih prednosti. Ono sprječava druge da pristupe vašim lozinkama i osobnim podatcima koje mogu ostati u povijesti pretraživanja kod običnih pretraživanja, no kada se radi o djeci, roditelji bi trebali imati mogućnost kontrole pregledavanja sadržaja koje ona pregledavaju, stoga se za djecu ne preporuča korištenje privatnog pretraživanja. Pozitivna stvar kod privatnog pretraživanja je i smanjenje ciljanog oglašavanja, što može pozitivno utjecati na razvoj kritičkog razmišljanja.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra, dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
